Arhitektura 20 stoljeća

 

Please read:
a personal appeal from
Wikipedia founder Jimmy Wales
Pročitajte sada
Close

Arhitektura 20. stoljeća

Arhitektura je u 20. stoljeću uznapredovala uporabom novih materijala (čelikarmirani beton, i dr.) te nevjerojatnom inventivnošću novih konstrukcija, čime su nastale građevine potpuno novih funkcija i raznolikih oblika.

Sadržaj

[sakrij]

Arhitektura prve polovice 20. st. [uredi]

Lewis HineRadnik na konstrukcijiEmpire State Building nebodera(Chryslerov neboder se vidi u pozadini),1930. god.

Novi materijali [uredi]

Razvojem dvije konstrukcijske tehnike u 19. st. došlo je do razvoja arhitekture 20. st. Prva je svakako razvoj čelične konstrukcije kao arhitektonskog elementa, a druga, najčešća i najbolja u 20. st. koja je omogućila neslućene mogućnosti oblikovanja i nova rješenja u graditeljstvu, – armirani beton.Armirani beton (kostur od željeznih šipaka uokviren cementom s pijeskom) počeo se rabiti krajem 19. st. za tvorničke pogone, a za primjenu u stanogradnji najodgovorniji je francuski arhitekt Auguste Perret koji je isticao kostur konstrukcije na svojim zgradama (Npr. osmerokatnica u Rue FranklinPariz1903.), kostur koji su drugi arhitekti skrivali raznim ukrasima (historicističkim ili secesijskim).

Unatoč tehnološkom napretku na kraju 19. st., u arhitekturi, kao i u drugim granama umjetnosti, postoji određena zbrka što se tiče likovnog izraza. To je najočitije u SAD-u, gdje zgrade postižu neviđene visine (engleskisky-scraper = neboder), ali bili su prizmatični, teški, obloženi kamenom i opterećeni ukrasima iz 19. st. Dakle, vrijeme još nije pronašlo svoj stil kojim bi se izrazilo i većinom su se radile kopije ranijih stilova – tzv. neostilovi ili historicizmi, ali početkom 20. st., jačaju dvije struje.

Antonio GaudiCasa Mila (La Pedrera), 1906.-10., Barcelona

Art Nouveau [uredi]

Prva je vezana za Secesiju, tako je jedan od najoriginalnijih arhitekata pripadao umjetničkom krugu Art Nouveau-a, - Španjolac Antonio Gaudí(1852.-1926.). On gradi armirano-betonske građevine slobodnog tlocrta i čvrste konstrukcije, tako da može izvoditi elastične, vibrirajuće konkavno-konveksne plohe pročelja. Zbog primjene organičkog načela oblikovanja svrstavamo ga u secesiju, ali u njegovim djelima ima i najave nadrealizma.Nadrealistički je dojam izazvan njegovim pojasevima na pročelju (sa brojnim raznolikostima i nepravilnostima) koji kao da su rezultat nekakva prirodnog taloženja ili brušenja u živoj stijeni, a ne ljudskog htijenja i rada, a tlocrti podsjećaju na organizam nekog živog tkiva. Takva je njegova zgrada Casa Mila(1905. – 1910., Barcelona) koja ima meka zaobljenja cijele mase oko ugla ulice s valovito oblikovanim balkonima i vijencima što odvajaju katove, a na krovu su fantastični apstraktni dimnjaci od kojih je svaki originalan svojim drugačijim usjecima i istakama. On je umjetnik koji je u arhitekturu unio najviše osobnosti, dorađivao je osobno svaki i najmanji detalj na svojim građevinama (Npr. crkva Sagrada Familia iz Barcelone koju je započeo 1889. nije dovršio do smrti 1926.).

Funkcionalizam [uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Funkcionalistička arhitektura
S druge strane postojala je struja arhitekata koja se opirala secesionističkom načinu mišljenja. Njih obično nazivamo pretečama moderne arhitekture. To su oni arhitekti koji su osjetili duh vremena i ocijenili kako je potrebno koristiti nove, kvalitetne materijale (čeličnu konstrukciju, armirani beton, staklo), lišiti se suvišnih ukrašavanja i spojiti ljepotu arhitekture s njenom funkcionalnošću. Ove postavke uokvirio je tek bečki arhitekt Adolf Loos (1870.-1933.) u svojoj knjizi Ornament i zločin (1908.) izdanoj u Beču, jednom od najistaknutijih europskih žarišta i rasadišta secesije. Kao uzor te nove arhitekture apstraktne čistoće i geometrijske jasnoće uzima se njegova revolucionarna Kuća Steiner (1910., Beč). Volumen objekta podliježe svim zakonitostima i mogućnostima materijala, zahtjevima konstrukcije (armirani beton) i postiže ljepotu kontrastnim odnosima punih ploha i neophodnih otvora, bez suvišnih detalja i ukrasa.

Le CorbusierVila Weissenhof-Siedlung1927.Stuttgart.

Postavke Loosove arhitekture – glatke plohe, odsustvo bilo kakva ukrasa, komponiranje čistih volumena pod pravim kutom – slijedit će brojni arhitekti dvadesetog stoljeća u cijelom svijetu. Najbolje ih je razradio Švicarac Le Corbusier (Piere Jeanneret) svojim djelom Pet principa armiranog betona iz 1915.koji su postali načela moderne arhitekture:

  1. Slobodno prizemlje objekta sa stupovima – prvi kat za garaže ili poslovne prostore;
  2. Slobodan tlocrt – fiksni su samo stupovi, pregradni zidovi se mogu stavljati proizvoljno;
  3. Slobodno pročelje – pročelja se isto tako mogu varirati po potrebi;
  4. Maksimalno ostakljenje – ako je pročelje slobodno zašto ne staviti što više prozora;
  5. Ravan krov – krov više nije beskoristan, može biti prepun zelenila, za igru … npr. kao zamjena gabarita (tla koje je zgrada oduzela od krajolika).

Takav projekt Le Curbusier naziva domino (1914.) jer je smatrao da se takve obiteljske kuće trebaju slagati poput pločica u igri domina; na taj način riješio bi problem povećane potrebe za jeftinim stanovima u gradovima. Pet principa Le Corbusier je potpuno primijenio u gradnji velikih armirano-betonskih zgrada, ali i stambenih kuća iznimne ljepote kao što su Vila Stein (1927.GarchesFrancuska), Vila Savoye (1929.Poissy, Francuska) ili Vila Tugendhat (Brno,Češka, 1928.). Corbusierov način mišljenja i metode projektiranja bit će poticaj nepreglednu mnoštvu arhitekata 20. st., a takav način gradnje bit će nazvan funkcionalističkom arhitekturom, jer sve polazi od namjene (funkcije) i oblikovanje se podvrgava najboljem rješenju namjene.

Funkcionalizam u arhitekturi dočekan je kao rješenje oblikovnih konflikata 19. stoljeća. Otkrivajući ono što se prije skrivalo, funkcionalizam je sakrio ono što se prije pokazivalo. Tako su nestala pročelja, nekoć najpretenciozniji dijelovi arhitekture, i više se vodilo računa o pogledu iz kuće, nego o pogledu na kuću.

SAD-u najistaknutiji učenik “Čikaške škole” bio je Frank Lloyd Wright. On je osnivač organičke arhitekture koja nastoji na primjeren način uskladiti volumen i obrise kuće s oblikom terena i okolnom prirodom. Zato njeguje tradicionalne materijale (npr. zidove od crvene opeke, drvene grede i crijepom pokrivene plitke krovove …) umjesto glatkog bijelog zida funkcionalističke arhitekture. Njegov će pristup arhitekturi imati velik odjek i u europskih arhitekata, osobito u Nizozemskoj, a poslije i u arhitekturi skandinavskih zemalja. Njegova Vila na slapovima (1937.Pennsylvania). Jedna od najljepših građevina 20. st., koja prirodnim okolišem suprotstavlja suvremenu strukturu armirano-betonskih konzola ostvarujući potpunu ravnotežu. Jedan od najljepših kontrasta ikad postignutih u arhitekturi.

Nova razmišljanja o arhitekturi zaživjela su u djelovanju grupe De Stijl i škole Bauhaus. Umjetnička grupa okupljena oko časopisa “De Stijl” osnovanog1917. u Nizozemskoj pod geslom “svrha prirode je čovjek, a svrha čovjeka je stil” djelovala je dvadesetih godina. Vodili su je Piet MondrianVan Doesburgi P. Oud, a pridružuje im se arhitekt Gerrit Rietveld. Rietveldov u arhitekturi gaji racionalizam i koristi samo osnovne geometrijske oblike, uz primjenu triju osnovnih boja. Njegova stambena kuća Rietveld Schröder u Utrechtu (1924.) je jedan od najljepših primjera nove, moderne arhitekture.

Bauhaus [uredi]

Bauhaus (1919.-1933.) je bio osebujna škola koja je željela povezati sve likovne umjetnosti u industrijsku proizvodnju kroz dizajn. O tome ćemo više kad budemo govorili o industrijskom dizajnu, zasad ćemo se posvetiti samo dvojici arhitekata koji su djelovali vezano za ovu školu.

Prvi je njen osnivač Walter Gropius (1883.-1969.) koji je već 1910. svojom “Tvornicom Fagus” najavio svoje shvaćanje arhitekture, a objektom Bauhausa(sveobuhvatna škola koja je željela sjediniti sve vidove likovnih umjetnosti i povezati ih s industrijskom proizvodnjom, prvenstveno kroz dizajn) u Dessau definirao rječnik “moderne”. Objekt je jasnog tlocrta, skeletne konstrukcije polivalentne namjene nastave, maksimalno ostakljena tamo gdje treba, čistih i jasnih volumena, redukcija, tj. lišena svega suvišnoga.

Drugi važni arhitekt koji u Bauhausu vodi radionicu za arhitekturu i urbanizam je Nizozemac Ludwig Mies van der Rohe (1886.-1969.). Svoja uvjerenja u arhitekturi je najbolje izrazio čuvenom rečenicom: “Manje je više!”. Godine 1929. na Međunarodnoj izložbi u Barceloni projektira “njemački paviljon” koji ima briljantni tlocrt sveden na neophodnu suštinu stvari (okomite i položene plohe). Likovno je komponirao zidove, stupove, pregrade od stakla i plošnim bazenom u kojem se zrcali jednostavnost prostora – danas klasika moderne.

Ova dva umjetnika-arhitekta 1933., kad Hitler zatvori Bauhaus, odlaze u SAD i tamo skupa s F. L. Wrightom predvode revoluciju u arhitekturi. Od tada je SAD predvodnica moderne arhitekture.

CIAM [uredi]

Na kraju, treba spomenuti kako su ovi arhitekti u radovima drugih prepoznali jednaka nastojanja i 1929. u La Sarrazu u Švicarskoj održali su Prvi svjetski kongres moderne arhitekture (tzv. CIAM) gdje su raspravljali o utjecaju tehnike na arhitekturu, standardizaciji, urbanizmu, kulturi stanovanja, te odnosu države i arhitekture. Zajedništvo i jedinstvo načela moderne arhitekture postala su od tada baština cijeloga svijeta i nastaje internacionalni funkcionalistički stil koji će promijeniti izgled svjetskih gradova poslije II. svjetskog rata.

Arhitektura druge polovice 20. st. [uredi]

Ludwig Mies van der RoheZgrada Seagram1958.New York.

Internacionalni stil [uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Internacionalni stil
S jačanjem nacizma u Njemačkoj, najbolji njemački arhitekti traže sklonište u SAD-u, i uvelike utječu na razvoj američke arhitekture. Gropius, kao predsjednik odsjeka arhitekture na Harvardu, i Ludwig Mies van der Rohe u Chicagu će nakon drugog svjetskog rata ostvariti san moderne arhitekture. Oni započinju stil u arhitekturi koji će trajati nekih 25 godina, a mi ga nazivamo Visoki Modernizam (Internacionalni stil). To je bio vrhunac razvitka koji se odvijao prvom polovicom 20. st. Njegovi jedinstveni prostori, geometrijski ili organski, utjelovljuju skladnu viziju stila koji se razvijao, bez obzira na nebrojene loše kopije koje su istovremeno nastajale širom svijeta.

Krunsko djelo američke arhitekture nakon II. svjetskog rata je svakako neboder (Skysraper), kojeg je uvelike definirao Mies van der Rohe. Njegovo djelo “Zgrada Seagram” iz 1958. g. je utjelovljenje dostignuća Louisa Sulivana, F. L. Wrighta i Bauhaus i Chicago škole s težnjom ka visinama. Pa opet, zgrada ne liči nimalo na prethodne. Utjelovljujući svoju krilaticu: “Manje je više”, postižući maksimalnu vertikalu zrcalne fasade, skrivajući konstrukciju, postigao je sklad vertikalnih i horizontalnih sila. Skladnost ove zgrade odražava društveni i estetski idealizam koji promovira arhitektura visokog modernizma.

EuropiLe Corbusier, ide dalje od “zgrada-kutija na stupovima”; on gradi u skladu s čovjekom, tj. posebnu pozornost obraća na ljudske proporcije, i zgradama daje kiparski dodir. Takva je zgrada u MarseilleuUnité d'Habitation (1952.), sa stanovima apsolutno proporcionalnim ljudskim mjerama, kiparskim stepenicama i otvorima za ventilaciju, te kasetiranom pročelju od betonskih linija (što je postalo uobičajeno u toplijim krajevima).

Arhitektura slobodnih oblika [uredi]

Najrevolucionarnija zgrada Le Corbusiera je njegova crkvica Notre-Dame du-Haut u RonchampuFrancuska. Crkvica iracionalnog dizajna, masivnih zidova koji se uvijaju i izvijaju kao da su od papira, krova koji izgleda kao ogromni šešir ili prepolovljeni brod, i sitnih periodičnih otvora koji smisao dobivaju tek iznutra tvoreći predivnu (božansku) igru svjetla.

Nakon rata, osjeća se zasićenje od jednostavnih kockolikih građevina od betona i umjetnici – arhitekti započinju cijeli niz objekata koji se opiru strogim geometrijskim planovima. Neki od ponajboljih su “Sportska palača” (Pier Luigi Nervi i Annibale Vitellozzi1960. god. – za olimpijadu u Rimu; kasetirana kupola i ipsolon kontrafori drže lebdeću kupolu), TWA terminal aerodromaJohn F. Kennedy u New Yorku (1963.Eeroa Saarinena (kojemu krov kao da lebdi – asocijacija leta), cijeli kompleks zgrada (kao i urbanizacija) grada Brazilije u Brazilu arhitekta Oscara Niemeyera (1960-ih), Opera u Sydneyu (Jorn Utzon) itd.

Nakon 1970-ih, nastaje više struja: Kasni modernizamPostmodernizam i Dekonstruktivizam.

Oscar NiemeyerZgrada Kongresa uBraziliji1960.

HI-TECH arhitektura [uredi]

Kasni modernizam je započeo kao uvođenje novih materijala i formi, a završio kao ekstremna visoko-tehnološka (HI-TECH) gradnja. To su zgrade na kojima se nije štedilo i izgledaju futuristički u svojim originalnim rješenjima. Takva je Centar Pompidou, u Parizu (Richard Rogers i Renzo Piano1977.) . Ona izgleda kao zgrada izvrnuta naopako, tj. cijela konstrukcija i stepenište je izvana na čeličnim nosačima (izgleda kao viseći most – zgrada), tako da je interijer potpuno polivalentan, tj. nema fiksnih zidova uopće, sobe se mogu planirati proizvoljno i služiti svakoj namjeni.

Najreprezentativnija zgrada ovog stila je svakako Hongkong banka u Hong Kongu (1986.) arhitekta Normana Fostera. Ogromna, najskuplja zgrada do tada na kojoj je sve ekstremno. Kao kod gotičke katedrale, nosivi elementi su izvana, a iznutra skeletna gradnja s ogromnim atrijem – “katedrala bankarstva” – što su naručitelji i željeli.

Postmoderna [uredi]

Postmodernizam se u arhitekturi odlikuje kao i u slikarstvu: eklektičnom mješavinom bez smisla, ovisi samo od mašte arhitekta i želja naručitelja. (npr.Michael GravesJavna zgrada u Portlandu iz 1982. g.; Venturi kuća Roberta Venturija, i dr.)

Dekonstruktivizam [uredi]

Dekonstruktivizam u arhitekturi je usmjeren protiv pravila utvrđenih u stilu modernizma. Tu arhitekti grade protivno pravila pa se građevina ponekad doimlje kao da ne prati ono osnovno pravilo: čvrstoću (npr. SITEBest prodavaoniceHouston1975.Frenk O. GehryMuzej Guggenheim u BilbaouŠpanjolska i Fred i Ginger u Pragu(1996.), i dr.).

Danas samo možemo nagađati kojim će od ovih pravaca krenuti buduća arhitektura.

Bilješke [uredi]

Poveznice [uredi]

Vanjske poveznice [uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Arhitektura 20. stoljeća

13 Responses

  1. diet and weight loss-7890Covotta
    diet and weight loss-7890Covotta at |

    Woah! I'm really digging the template/theme of this site. It's simple, yet effective. A lot of times it's challenging to get that “perfect balance” between user friendliness and visual appeal. I must say you have done a excellent job with this. In addition, the blog loads extremely quick for me on Safari. Outstanding Blog!

    Reply
  2. gushing-Kunzelman690
    gushing-Kunzelman690 at |

    you're actually a just right webmaster. The site loading velocity is incredible. It kind of feels that you are doing any distinctive trick. Also, The contents are masterwork. you have done a great activity on this topic!

    Reply
  3. tanie piece defro-Marchesi376
    tanie piece defro-Marchesi376 at |

    naturally like your web site but you need to take a look at the spelling on quite a few of your posts. Several of them are rife with spelling problems and I to find it very troublesome to inform the reality nevertheless I will surely come again again.

    Reply
  4. Claire Piraino
    Claire Piraino at |

    One of the rare sites that we have a desire, just where brand new posts make me inside a much better feeling! Thank you so much dreary morning program gets to be significantly less tiring! Keep up the excellent! Relation I need to declare which i never have found such done well web page! Fantastic content, I really like to read Informations concerning this matter! Stay the best!

    Reply
  5. abator
    abator at |

    I've been surfing on-line more than three hours as of late, but I by no means found any interesting article like yours. It is lovely value enough for me. In my opinion, if all web owners and bloggers made excellent content material as you did, the web will likely be much more useful than ever before. “Wherever they burn books, they will also, in the end, burn people.” by Heinrich Heine.

    Reply
  6. oleaceous
    oleaceous at |

    Enjoyed reading through this, very good stuff, regards . “If it was an overnight success, it was one long, hard, sleepless night.” by Dicky Barrett.

    Reply
  7. agen sbobet
    agen sbobet at |

    Hello there! I know this is kinda off topic nevertheless I'd figured I'd ask. Would you be interested in exchanging links or maybe guest authoring a blog post or vice-versa? My website addresses a lot of the same topics as yours and I think we could greatly benefit from each other. If you're interested feel free to shoot me an email. I look forward to hearing from you! Terrific blog by the way!

    Reply
  8. portfele skorzane
    portfele skorzane at |

    I found so many interesting stuff in your blog especially its discussion. From the tons of comments on your articles, I guess I am not the only one having all the enjoyment here! keep up the good work.

    Reply
  9. wypadek w uk
    wypadek w uk at |

    Some correctly nice and serviceable information on this internet situate, furthermore I trust the explain contains fantastic features.

    Reply
  10. link
    link at |

    An attention-grabbing discussion is worth comment. I think that you must write more on this subject, it may not be a taboo subject however usually people are not sufficient to speak on such topics. To the next. Cheers

    Reply
  11. click this
    click this at |

    I'm glad to be one of many visitors on this outstanding web web site (:, thanks for posting .

    Reply
  12. Davis Holliday
    Davis Holliday at |

    I simply want to say I am beginner to weblog and honestly liked your blog site. Most likely I’m planning to bookmark your blog . You actually come with perfect articles and reviews. Bless you for sharing with us your web page.

    Reply

Komentariši