Književnost

Preko mutne vode (Pobune) « Bošnjačka književnost
Mak Dizdar
RD2-Kazaz
Bošnjačka književnost 

hasanaginica1

Usmene narodne priče

 

Preuzeto sa stranice:www.art-page.eu

Biografije Klasicnih Autora

Adni Anđelović, Mahmud-paša

Biografija

Adni je rođen oko 1420. godine, a pogubljen je u Jedikule u Carigradu 17. 8. 1474.

Mahmud-paša Anđelović služio se pjesničkim pseudonimom Adni (Rajski). On je prvi naš zemljak na polju istočnih (islamskih) književnosti. Bio je učevan vezir, mecena, državnik i vojskovođa. “Podigao je mnoge javne građevine u Istanbulu, od kojih neke postoje i danas. Njegova dobrota i velikodušnost cjenjeni su od njegovih biografa. Kratko pred smrt reče : “Došao sam na prag padišaha sa atom, mačem i 500 akči. Sve što imam osim toga stekao sam u službi padišaha i u sjeni njegove sreće i blagostanja, srce i nada ostvarili su svaku želju.” ” (Prema Gibbu, 1901.)

Gazel

Kad ugledah kosu svoje drage, koja je kao tulipan,
kako leprša po njenom licu, pomislih:
Čudno, kao da je mjesec zastao među mirisnim cvijećem.

Tvoji čuperci pali su preko lica, što je ko mlađak,
u mnogim uvojcima poput zmije
što danju miruje skupljajući snagu.

Od tvog lica, ruže i tulipan, zaista su ukrali
boju i miris,
i zato ih vezane za štap nose okolo kroz bazar.

Preveo: S. Hadžialić

Alić, Džemaludin

Biografija

Džemaludin Alić rođen je 19. maja 1947. godine u Tetovu kod Zenice. Osnovnu školu završio je u Tetovu, a gimnaziju u Zenici. Studij jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatski jezik pohađao je u Sarajevu. Za vrijeme studija urednik je lista Naši dani, a 1970. godine prelazi u Zagreb i radi kao novinar u tvorničkom listu Jugomontaža, potom je dopisnik lista Oslobođenje. Po povratku u Sarajevo bio je sekretar Udruženja književnika BiH i urednik i direktor u izdavačkoj djelatnosti Oslobođenja, kasnije IP “Oslobođenje-public” (do 1992). Sada je samostalni umjetnik.

Bibliografija

1. Tamni kristal. [Pjesme]. Naprijed. Zagreb 1969.
2.
Razbijanje površine. Svjetlost. Sarajevo, 1969.
3.
Pjev sve tišeg srca. Studentski centar. Zagreb, 1971.
4.
Sezona lova. August Cesarec Zagreb, 1974.
5.
Nesanica. Svjetlost.Sarajevo, 1976.
6.
I smrt će proći. Centar društvenih djelatnosti. Zagreb, 1978.
7.
Put u iskon. Veselin Masleša. Sarajevo, 1979.
8.
Trošenje grijeha. Svjetlost. Sarajevo, 1980.
9.
Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX stoljeća. Život 7-8, Sarajevo, 1980.
10.
Zamka za Ishaka Ledinu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1982.
11.
Izabrana djela. Svjetlost. Sarajevo, 1984/1985 (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 43).
12.
Komadanje Orfeja. Eseji, polemike, kritike i eseji. Univerzal. Tuzla, 1986.
13.
Rađanje Atlantide. Veselin Masleša. Sarajevo, 1987.
14.
Kukci. Glas. Banja Luka, 1988.
15.
Demijurg. Univerzal. Tuzla, 1989.
16.
Kukci. Prijevod na makedonski jezik. Makedonska knjiga. Skoplje, 1991.
17.
Sarajevo, oko moje. KIZ Tin Ujević. Split, 1992.
18.
Demiurg. Prijevod na njemački. Gollenstein Verlag. Blieskastel, 1995.
19.
Pataren. IP Ljiljan, Sarajevo, 2001.
19.
Pataren. “Der Patarener”, prijevod na njemački. Gollenstein Verlag. Blieskastel, 2003.
20.
Devetnaest stoljeća Bosne / Historija i kultura Bosne od 6. do 1900. godine. Stručna saradnja Mustafa Ćeman. Frankfurt a/M, 1998. Dopunjeno izdanje ove knjige pod naslovom “Stoljeća Bosne / Kultura i historija Bosne od 6. do 1918. godine” je u fazi pripreme za izdavanje kod IP Ljiljan Sarajevo.
21.
Bosna Bosona. Dom štampe Zenica i IP Ljiljan Sarajevo (u pripremi za štampu).

 

Naš Stari most

Medžaziju, Metaforičkom,
pjesniku grada Mostara.

Naš Stari most u Mostaru
čuvao je priču staru.
Na njemu su roba na slobodu puštali,
dok su vezali rukoveti
i vodu Neretue
ružama darivali.
Na našem Starom mostu večeri su zrile
a jutra blistala ribom
i djevama u zlatu.
S njegovog su luka zvonile potkove,
bio je oslonac u miru i ratu.
Naš Stari most su srušili.
I on posta duga.
Kad u nebo pogledaju,
vide ga.
Kad od srama oči vodi sagnu,
on ih gleda
s neba prisutan.

Alić, Salih

Biografija

Salih Alić je rođen 30. IX. 1906. godine u Bijeljini, gdje je završio osnovnu školu i medresu. Prvo je radio kao knjigovođa, a zatim kao dopisnik sarajevskih listova “Jugoslavenski list” i “Večernja pošta”. Nakon kratkotrajnog boravka u Zagrebu gdje se bavi preprodajom knjiga dolazi u Sarajevo i radi u Islamskoj dioničkoj štampariji. Od 1936. godine Zagrebu, kreće se u bohemskom krugu Tina Ujevića i objavljuje pjesme u brojnim časopisima i listovima. Umro je 11. III. 1982. godine u Zagrebu gdje je i sahranjen.

Bibliografija

1. Lirski akvareli. Zagreb, 1941.
2.
Ranjeni galeb. (U zbirci Pjesme šestorice). Zagreb, 1942.
3.
Lirski dnevnik. Zagreb, 1953.
4.
Koloplet. (U zbirci Pjesme osmorice). Zagreb, 1954.
5.
Jesenas i danas. (U zbirci pjesama Lirika osmorice). Slavonski Brod, 1954.
6.
Tin u anegdotama. (S. I. Posavcem). Vinkovci, 1960.
7.
Poezija. Znanje. Zagreb, 1972.

Bajezidagić, Derviš-paša

Biografija

Derviš-paša Bejezidagić je rođen u Mostaru “u šestom deceniju XVI vijeka”. Poginuo kod Budima 14. VII 1603.

Nakon školovanja u rodnom gradu nastavlja učenje u Istanbulu i tu dospijeva u dvorsku službu. Derviš sam “pripovijeda u predgovoru ‘Murad-name’ gdje veli: ‘Kao dijete došao sam u Carigrad i stupio u Atmejdan-saraje, a to se dogodilo u vrijeme Selima II’. To je bilo kad je Mehmed-paša Sokolović stajao na vrhuncu moći i slave, koji je nastojao svim silama da podigne svoje zemljake na kormilo turske države, što mu je donekle i pošlo za rukom. U Atmejdan-sarajima mladi je Derviš proživio nekoliko godina marljivo učeći, a naročito se bavio, kako sam veli, proučavanjem arapske i perzijske lijepe književnosti. Prilika mu se pružila da se u tom usavrši, jer mu je bio učitelj poznati Sudija kome nije bilo premca u oznavanju perzijskih klasika.”

Saznajemo da je ubrzo postao “carski lični savjetnik i da se ni časa nije od sultana udaljivao, da je u carskoj prisutnosti kao dogandži-baša [ Soko srece stade na moju ruku, a moj posao postade nadzor na sokolovima... ] obavljao dužnost natkomornika, da je od prirode bio vrstan pjesnik, a po duševnim vrlinama i učenosti, ravan velikim učenjacima, da mu je sultan dozvoljavao da prisustvuje carskom vijeću, premda to nije bilo u obicaju… Pečev i Četib-Čelebi spominju ga godine hidžretske 1000 (1592) kao carskog ličnog savjetnika. Nekoliko mjeseci iza Muratove smrti, u mjesecu ševalu 1003. (1595) spominje se u jednom fermanu kao bosanski valija”. U svojstvu poslan je na odbranu Budima gdje je na Kovin-adi kod Budima poginuo 1603.

Ostavio je iza sebe po jedan divan na turskom i na perzijskom jeziku. Pored toga, kako navodi Fevzi Mostarac u svom Bulbulistanu, napisao je naziru na Mesneviju Mevlana Dželaluddina Rumija u dva toma.

Napisao je vrlo uspjelu pjesmu o svom rodnom gradu i tarih posvećen Starom mostu u Mostaru, a ostavio je Mostaru i medresu, mekteb i džamiju i opremio biblioteku uz džamiju.

Pripadao je mevlevijskom tarikatu. Njegova poezija je refleksivna, iskričava – meditira o životu, sudbini, ljepoti. Derviš-paša spada među najznačajnije pjesnike osmanskog vremena u Bosni.

Gazel o Mostar

Ko bi mogo opjevati redom
Sve ljepote divnoga Mostara,
Zar se čudiš srce, što ga ljubim
Sa ljubavlju sinovskoga žara ?

O ne ima na ovome sv'jetu,
Ako nema sred bajnoga raja,
Bistre vode i svježega zraka,
Što čovjeka sa zdravljem opaja!

Ko ga gleda, život mu se mladi,
A duša mu u nasladi pliva.
Svaki kraj mu i svako mjestance
Zadivljene oči podraživa.

S voćem vodom i ostalim miljem
On je druga Sirija na sv'jetu,
E bi rek'o da je rajska bašča,
Ko ga vidi u majskome cv'jetu.

S dvije kule velika ćuprija
Pružila se preko rijeke čarne,
Te sa svojim velebnijem lukom
Pričinja se poput dűge čarne.

Cio svijet da obiđeš redom,
Ne bi naš'o onakova svijeta.
On je majdan darovitih ljudi,
Šeher Mostar ures je sv'jeta.

To je gn'jezdo slavnije junaka
I na peru i na bojnom maču;
Ko odvazda i sada iz njega
S dana na dan velikani skaču.

Neka šute indijske papige -
Neka svoje ne kazuju glase,
O, Dervišu! Ti si danas slavuj,
Koji pjeva svog Mostara krase.

S turskog: Safvet-beg Bašagić

Bašagić, Safvet-beg

Biografija

Safvet-beg Bašagić rodio se 6. maja 1870. Godine u Nevesinju. 1882. godine porodica mu se preselila u Sarajevo, gdje je završio ruždiju, a od 1885. do 1895. pohađao je sarajevsku gimnaziju. Od 1895. do 1899. slušao je orijentalne jezike i historiju na Bečkom univerzitetu.

Poeziju je počeo pisati još kao učenik sarajevske gimnazije, a na studiju u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama ( Trofanda iz hercegovačke dubrave), a tada piše i prve znanstvene radove i prikuplja građu za historiju Bosne. 1. maja 1900. godine pokreće zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem list Behar. Od 1900. do 1906. radi kao profesor arapskog jezika na sarajevskoj Velikoj gimnaziji. 1903. osniva društvo Gajret, a potom i društva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokreće list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Beč i pristupa izradi disertacije Die Bosniaken und Hercegovcen auf dem Gebiete der islamischen Literatur koju je odbranio 1910. godine. Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanski sabor i odmah potom, poslije smrti Ali-bega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je umirovljen.

Umro je 9. aprila 1934. u Sarajevu i sahranjen u haremu Begove džamije.

Bibliografija

a – Izvorna

1. Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894). Vlastita naklada. Zagreb, 1896; – 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928.
2.
Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850). Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; – Reprint izdanje. Zagreb, 1989.
3.
Abdullah-paša. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900.
4.
Pod ozijom ili krvava nagrada. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
5.
Misli i čuvstva. (Nove pjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
6.
Gazi Husrevbeg. (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.
7.
Uzgredne bilješke I. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.
8.
Najstariji ferman begova Čengića. Vlastita naknada. Sarajevo, 1907.
9.
Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I. Vlastita naknada. Sarajevo, 1912.
10.
Izabrane pjesme. Vlastita naknada. Sarajevo, 1913.
11.
Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Vlastita naknada. Sarajevo, 1917.
12.
Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju. Vlastita naknada. Sarajevo, 1924.
13.
Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao -. Vlastita naknada. Sarajevo, 1924; – 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; – 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; – 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; – 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; – Al-Mawlid ‘An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
14.
Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931.
15.
Odabrane pjesme. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944.
16.
Izabrana djela - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
17.
Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
18.
Nizamul-Alem. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.
19.
Omer Chayyam: Rubaije. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; – 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; – 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954.

Jesenski uzdasi

Sjedi djeva pod uvelom ružom,
Na ruku je naslonila glavu,
Čarne oči oborila tužno
U blijedu djetelinu travu.

Sjedi djeva pod uvelom ružom,
A misli joj po svemiru lijeću,
I mlađana neprestano sniva
O proljeću i šarenom cvijeću.

“Kad ćeš doći, mileno proljeće,
Da oživiš drveće i cvijeće,
Da okitiš polja i livade,
Da moj dragi po njima se šeće.

Onda bih ga ja vidjela mlada
Ne u hefti već svakoga dana,
Tamo doli u zelenoj bašči,
Kako šeće oko šadrvana.

A ovako, ja ga vidjet neću
Pod pendžerom ni u mjesec dana,
Dođi, dođi, mileno proljeće,
Dođi, dragi, željo uzdisana!”

Bašeskija, Mula-Mustafa

Biografija

O ljetopiscu Bašeskiji znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu, pa je, prema tome, to i jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada.1Puno mu je ime Mula Mustafa Bašeskija sa pjesničkim pseudonimom Ševki. Sin je Ahmedov, a unuk Kadri-hodže. Rođen je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali. Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta. Da se Mustafa isticao u mektebu među svojim vršnjacima, vidimo po tome što postaje kalfa. Bašeskija je izučio i kazazski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama jedne sarajevske džamije, o kojem se ljetopisac ne izražava najljepše. I nekog Mahmuta Zaimovića spominje kao svog drugog majstora u kazazskom zanatu. Izgleda da se Mula Mustafa kasnije nije nikako bavio kazazskim poslom, nego je, vjerovatno, produžio naukovanje u kojoj od sarajevskih medresa, pa je 1757. godine postavljen za sibjan-mualima u mektebu kod Ferhadije džamije. Dvije godine kasnije primio se i dužnosti imama i hatiba Buzadži hadži-Hasanove džamije.

Bašeskija se nije zadovoljio ni sa mualimskom službom koju napušta i 1763. godine postaje narodni pisar (katibi-am). Ovo će odsada biti njegovo glavno zanimanje, pa je radi pisarskih poslova iznajmio jedan mali dućan u Mudželitima pod Sahat-kulom. Sastavljao je i pisao nepismenom svijetu privatna pisma, molbe, žalbe, ugovore, potvrde, popisivao ostavštine umrlih građana i drugo. O tome da mu je pisarski posao dobro napredovao i donosio lijepe prihode, govori nam i činjenica što on kasnije iznajmljuje drugi, veći dućan i angažuje i druge pisare za pomoćnike. Pored toga, u dva navrata bilježi prihode i konstatuje koliko je papira utrošio za pisanje.

Svoje lično obrazovanje i usavršavanje Bašeskija i dalje ne napušta, pa ga vidimo kako sluša predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji kod muderisa Gazi Husrev-begove medrese Mehmed-Razi Velihodžića. Kod šejha Hadži-Sinanove tekije hadži-Muhameda izučava misticizam (tesavvuf) i stupa u derviški red Kaderija. U svom dućanu, pored pisarskih poslova, podučavao je i učenike medresa i druge osobe u arapskoj kaligrafiji i šerijatskom nasljednom pravu. Osim toga, on 1779. godine bilježi kako se sa nekoliko prijatelja jednom sedmično sastajao u kući nekog Vilajetovića na Atmejdanu, gdje bi pored sijela i razgovora po pola sata posvećivali čitanju knjiga. Takva sijela uz halvu održavana su i na drugim mjestima u Sarajevu i nazivana “Sohbet-halva”.

Bašeskija nam je ostavio nešto podataka i o svojoj porodici. Njegov otac Ahmed biće da je umro dok je Mustafa bio još kao dijete, a majka mu Fatima, kći Mehmed-hodžina, preudala se za nekog mutapčiju i umrla od kapi 1772. godine. Mula Mustafa se oženio vrlo mlad sa Safijom, kćerkom Mustafa-age Čartozana. Do 1778. godine rodilo mu se devetoro djece, od kojih je te godine na životu samo troje, dvije kćeri i sin Mustafa, kojeg je on dao da uči berberski zanat. Deseto dijete mu je rođeno 1782. godine. Od tri kćeri, koliko ih je sada imao, dvije su mu umrle u vrijeme haranja kuge 1783. godine. Prema tome, Bašeskiju su nadživjeli samo jedna kći i sin Mustafa. Bašeskija je rođen i sve do 1759. godine bio nastanjen u Mimar Sinanovoj mahali, ali je spomenute godine kao imam Buzadžića džamije iznajmio Šebešlića kuću u istoj mahali, odakle se ponovno 1773. godine vraća u svoju kuću u Mimar Sinanovoj mahali.

Godine 1760. Bašeskija je putovao u Beograd radi sređivanja poslova oko ostavštine njegovog ujaka Topal Osman-age, bašeskije 97. džemata, koji je te godine umro u Beogradu. Osim ovog kratkog odsustvovanja iz Sarajeva, ljetopisac je zabilježio da se 1. jula 1781. godine s porodicom odselio iz Sarajeva u Zgošću kod Kaknja i tu se primio mualimske dužnosti. Da se brzo razočarao, pokazuje činjenica što se već 30. februara 1782. godine vraća u Sarajevo, gdje nastavlja svoj pisarski posao. Ponovno je preuzeo i dužnost imama Buzadžića džamije, pa i ovu dužnost uz još jedan kraći period obavlja sve dok se nije razbolio. Godine 1800. postao je službenik Husrev-begova vakufa primivši se dužnosti džuzhana. 1801. godine ljetopisca je dohvatila kap.

Sve do danas nije bio ustanovljen tačan datum Bašeskijine smrti. Većina autora koji su ranije pisali o Bašeskiji pretpostavljaju da je on umro 1803. godine, dok Muderizović, koji je prevodio Ljetopis Bašeskije, smatra da je ljetopisac umro 1805. godine, što bi se zaista i moglo zaključivati na osnovu samog Ljetopisa, jer posljednje vijesti, koje nam je Bašeskija ostavio u Ljetopisu, potječu iz hidž. 1219. godine koja odgovara 1804/805. godini. Međutim, prema našim najnovijim istraživanjima ustanovili smo da je Mula Mustafa Bašeskija umro 18. augusta 1809. godine. Naime, u fragmentarno sačuvanom Ljetopisu Mustafe Firakije, a za kojeg pretpostavljamo da je sin Mula Mustafe Bašeskije, stoji i sljedeća bilješka: “7. redžeba ili 6. agistosa 1224. u petak u podne u pet i po sahata, preselio je u vječnost naš otac Mula Mustafa. Neka je na njeg Božja milost!” O Mustafi Firakiji i njegovom Ljetopisu biće govora još i kasnije. Prema tome, Bašeskija je, nakon što ga je dohvatila kap 1801. godine, još ponešto bilježio u svoj Ljetopis do 1804/805. godine, a potom je, pošto ga je savladala bolest, prestao bilježiti događaje i umro, kako smo vidjeli 18. augusta 1809. godine. Napominjemo da je i Bašeskijina majka Fatima, koja je umrla 1772. godine, od iste bolesti ležala više godina, ali se u početku bolesti 2-3 godine mogla pomalo kretati, pa se prema tome može pretpostaviti da je ova bolest u porodici Bašeskije bila nasljedna.

I pored svih nastojanja da pronađemo grob Bašeskije, nismo uspjeli. Pretpostavlja se da je sahranjen u groblju u Mimar-Sinanovoj mahali u blizini svoje kuće.


  1. U izvorima, osim ljetopisa, nalazimo Baseskiju ubilježenog kao svjedoka u četiri rasprave vodene pred sarajevskim kadijom. Prvi put se javlja 11. rebiul-ahira 1181. (6. IX 1767) kao Mustafa-baša Bašeskija, drugi put 2. safera 1189. (4. IV 1775) kao Mula Mustafa, imam Buzadži-zade džamije, a treći 26. džumadel-evela 1191. (2. VII 1777) i četvrti puta 26. Rebiul-evela 1210. (10. X 1795) kao Mustafa-efendi, imam Buzadži-zade džamije. Sidžili: VIII. str. 95: XVI. str. 108: XVIII. str. 159 i XXXVI. str. 6 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Godina 1159 – 1170 (24. I 1746 – 14. IX 1757)

Godina 1159.
(24. I 1746 – 12. I 1747)

- Teferič kušanme bojadžija.1
- Teferič kušanme kazandžija.

Godina 1162.
(22. XII 1748 – 10. XII 1749)

- Čizmedžije prirediše teferič kušanme u Koševu.2

Godina 1164.
(30. XI 1750 – 19. XI 1751)

- U Sarajevu je dovedena jedna žena iz unutrašnjosti koja od rođenja nije imala ruku nego je nogama prela i obavljala druge poslove. Odvedena je u Istanbul da je tamo pokažu.

Godina 1165.
(20. XI 1751 – 7. XI 1752)

- Proveden je kanal u Atarskoj čaršiji3.

Godina 1167.
(29. X 1753 – 17. X 1754)

- U mjesecu saferu 1167. (28. XI – 26. XII 1753.) godine tri noći između akšama i jacije, u isto vrijeme uzastopno, događao se zemljotres. Nakon toga su se kroz cijelu godinu čuli svaki dan i svaku noć ispod zemlje učestali udarci, slični udarcima u bačvu ili bubanj.
- Sagrađen je sebilj na Baščaršiji
4.

Godina 1168.
(18. X 1754 – 6. X 1755)

- Umro je sultan-Mahmut5a na prijesto zasjeo sultan Osmah-han.
- Posljednjeg dana ramazana ove godine (10. VII 1755) poslije podne viđen je Mlađak mjeseca ševala
6, pa se mnogi ljudi omrsiše smatrajući to dozvoljenim.
- Popravljena je i ukrašena Husrev-begova džamija.
7

Godina 1169.
(7. X 1755 – 25. IX 1756)

- U ovoj godini pustio sam bradu.
- Izgorio je Hanikah
8.
- Pobuna u Alijinom odredu u Beogradu.

Godina 1160 – 1170.
(13. 1 1747 – 15. IX 1757)

- Godine 1160. (1747/47) došlo je, Božjom providnošću, do nereda u bosanskom ajaletu, a osobito u Sarajevu. Neobuzdani ljudi (yaramazlar) uzeli su toliko maha da nisu imali nimalo straha ni bojazni od starješina. Punih deset godina, sve do 1170. (1756/57) jaramazi su zametali kavgu među mirnim stanovništvom. Jasno je da su jedni druge bez razloga ubijali. Među ubijenim je bilo vrlo malo ljudi od rza i obraza, nego je skoro u svakom slučaju jaramaz ubio jaramaza i osvetio se. Tako se, eto, opet obistinila ona: “Ko ubije biće ubijen”.

Uzrok ovih nereda bio je u početku taj što su paše počeli da vrše nasilje prema sirotinji. Zato svi stanovnici šehera, iz samilosti prema sirotinji, suprotstave se pašama. Počeli su se održavati sastanci. Narod je istakao bašeskije i ajane i počeo da ih hvali. Na kraju, međutim, kada su i jaramazi ovladali, došlo je do obrta, poubijani su jadni ajani, a jaramazi pređoše na stranu paša i ove pomagahu u svakom pogledu.

Evo popisa lica koja su izginula u ovim neredima:

Čokadar,
Avdi-baša,
Deronja (Deronaogli)
9,
Mršo (ili Miršo),
Nakaš (Nakašogli),
Keško (Kesko-ogli),
Kevro
10,
Kulović (Kulogli),
Zec,
Karović (Karo-ogli),
Menzilović (Menzilogli),
Smail, katib,
Baščauš,
Jusuf,
Smail, bičakčija,
Romanija,
Jedno nevino dijete,
Zatim još jedno dijete,
Leno (Lendo-oali),
Hadži Ibrahim Ušćuplija (Uskupli), čovjek od rza i obraza,
Vreto (Vreto-ogli),
Hrdo (Hrdo-oeli),
Hodža Avdi-baša, trgovac,
Fazli-baša,
Tutundžija,
Ćato, iz 97. džemata,
Pirčo Kantardžić (Kantarciogli),
Susjed Avdi-base hodže,
Drugi Deronja,
Halač,
Čahidžija,
Bravo,
Selamić (Selamiogli),
Zrino,
Juraldžić (Yularciogli),
Ćoso (Koso-ogli),
Memija (Memiogli),
Sivrikuš, berber,
Alijagić (Aliagaogli),
Kadija-efendija,
Meco, sabljar,
Hadžikadrić (Hacikadriogli),
Tuco (Tuco-ogli),
Husejin Buba (Bubaogli)
11,
Mehmed, otlukčija,
Sluga Halilbašića (Halilbasaoglinin hidmetkari),
Salma, čokadar (Salme),
Hadžikadrinović (Hacikadrinogli), kazandžija,
pekar,
Hatimović (Hatimogli),
Mali Alija, bećar,
Hadži Mustafa,
Mahmut,
Đulabija Hasan-baša,
Belajić (Belaogli),
Nurko, abadžija,
Muzga (Muzgaogli),
Ljubić,
Korpar,
pekar,
Ostoja, kršćanin, zimija,
Mađar
12Alija,
Brat Alije Mađara,
Hadži Ahmed, trgovac,
Redžo, bojadžija,
jedan čovjek s Vratnika,
na Bjelavama neki seljak,
poturčenik,
Alt,
Mujezinović (Muezinogli),
Husejin, čizmedžija,
Fazlihodžić (Fazlihocaogli),
pekar,
Jelečković (Yelecogli), iz 52. džemata,
zimija,
Ciganin (Kibti),
Zuberović (Zuberogli),
Rizvo, iz 97. džemata,
Alibeg, kujundžija,
Hrdo,
Ćurčića (Kurkizade) ropče,
zimija,
zatim još jedan zimija,
i još jedan zimija,
Ibrahim-baša, kolukčija,
Učković (Uckaogli),
Selim-baša,
Emir Alija,
dvojica ljudi na Bakijama,
dvojica ljudi u džamiji na Vogošći,
Ahmed, mestvedžija,
Šejtanović (Šeytanogli),
Nakaš (Nakašogli),
jedan čovjek kod baždarnice (Bachanede),
jedan čovjek u blizini Mezar hamama
13,
pastorak vodonoša Smaila,
Rakarević (Rakarogli).

U početku su baše i zabiti namjeravali da stanovnike ovoga šehera nahuškaju protiv Ali-paše14. U tu svrhu su održali sastanke, izabrali vođu i zaključili da noću napadnu na kuće ajana. Tako je najprije straža 43. orta-kola noću došla na Hiseta da navali na kafanu i na kuće Bagdadije i Sijahije. Međutim, građani Sarajeva nisu bili time zadovoljni, jer su i srcem i dušom voljeli i hvalili ajane koji su pomagali i štitili sirotinju. Kako su građani već bili saznali o ovom napadu, sakupi ih se mnogo i iste noći napadnu na stražu 43. orta-kola i straža se razbježe. Tom prilikom je poginuo spomenuti čokadar. Punih deset godina od toga događaja nisu poštivani ni paša ni zabiti, a ni drugi, kao što su ulema, kadije, niti itko drugi. Bašeskije i ajani se počeše miješati u vilajetske stvari i poslove da bi tobož štitili narod od nasilja paša i da bi spriječili pristup mubaširima. Zato su u cijelom bosanskom ajaletu, pa i po selima, upisivali i malo i veliko u janjičare. U janjičare su upisali i neke serhadlije, pa čak i kapetane. Sakupili su mnogo novca, tobož “Yagmurlik akce”, a bilo im je stalo da se dograbe imetka, pa se počeše natjecati u tome ko će više sakupiti novaca i pristalica. U te svrhe su iskorišćavali ajanske sunete, gozbe, darivanja. Zatim je svaka skupina priređivala teferiče i pokazivala svoje odrede i u tome se natjecahu. Osim toga, o bajramima bi čauši pozivali svoje pristalice i prisiljavali ih da idu u ajanske kafane, gdje bi se također sakupilo mnogo novaca. Neki kapetani nisu željeli da postanu janjičari, pa su onima koji se upisaše u janjičare počeli otimati vojnike i oduzimati im čifluke po selima. Ovi se pismima obrate bašeskijama i potuže im se, a bašeskije izjaviše da će tobož udariti na tvrđave spomenutih kapetana. Ovi bezobzirni ljudi (yaramazlar) uživali su najveći ugled u šeher Sarajevu i, ne poštujući nikakav poredak, prešli su bili svaku granicu i mjeru. Više godina nije bilo uopće straže na ulicama. Ponekad bi naizmjenično bašeskije sa svojim ljudima tobože držali stražu. Na hiljade ljudi bi se sakupljalo u kafane i ponekad bi šetali čaršijom grada praveci se da održavaju red. Natjecali su se ko će od njih imati više pristalica i time su se ponosili.

Eto tako su, po Božjoj volji, deset godina vladali jaramazi, a pošteni ljudi bijahu im potčinjeni. Konačno se u 1170. (1757) godini stanje promijeni. Naime, nekoliko trgovaca se dogovori sa zabitom Mehmed-agom i pozovu na Aginu kapiju15Sari-Murata, te ga zatvoriše. U zatvoru aga svojom rukom ubi Sari-Murata. Kad zato saznadoše jaramazi-joldaši Sari-Murata, navale na kapiju i ubiju šestoricu trgovaca, i to: Kara hadži-Aliju, hadži-Sulejmana, Mehmed-efendiju Konjiciju, hadžiju Ćatu, Kara hadži-Hasana i hadžiju Krnježa.

To se dogodilo 13. džumadel-ahira 1170. (3. III 1757) godine. Ali, Božjom providnošću, iako početkom marta bijaše blago vrijeme, bez snijega i hladnoće i sasvim vedro, iznenada se toga dana iza ićindije pojaviše crni oblaci i te noći zapade veliki snijeg. Zato nijedan od jaramaza-ubojica ne mogaše pobjeći. Kako su svi građani bili protiv jaramaza, to se sutradan sakupi nekoliko njih i za tri-četiri dana pohvataju i u kol dovedu dvadeset i tri jaramaza-ubojice i podave ih uz gruvanje topova. Neka im je Alah milostiv!

Zadavljeni su:

Bašeskija Sari-Murat, ubijen,
Hadži Pašo Morić (Morozade)
16,
njegov brat Ibrahim-aga Morić
17,
Hajdar-baša,
Sarač Mumin,
Hasan Čiplak,
Čolak Hasan,
Tabak Muzur,
Hasan Herconja,
Danijal, čizmedžija,
Ibrahim, mljekar,
Čutahija,
Vrabac,
Arnaut Bećir,
Vladika Salih,
Kuna (Kuno-ogli),
Krnjo,
sin kazaza Jusufa,
Tursun,
Šabić, (Sabo-ogli),
Memija,
Hadži Tajfur,
Halilbašić (Halilbasaogli), zadavljen u Travniku.
Mnogi drugi pobjegoše iz vilajeta.

Ovo se dogodilo u 1170. (1757).

Godina 1170.
(26. IX 1756 – 14. IX 1757)

- Ovdje ću navesti i zabilježiti datume nekih događaja koji se zbiše u Sarajevu gradu i bosanskom ajaletu, jer kao što se kaže: Što je zapisano ostaje, a što se pamti iščezne!
- U već poznatom događaju pobijeni su: Pašo Morić (Morozade), Sari-Murat i Halilbašić (Halilbasaogli).
- Vojna na Crnu goru.
18
- U Arabiji su opljačkane hadžije.
- Hafiz Tokatlija, vaiz, redovno je sedam-osam godina, kazivao Bejdaviju
19koji završi ove godine.
- U Sarajevu među djecom zavlada u jačoj mjeri bolest ospica.
- U mjesecu zilhidže (17.VIII – 14. IX 1757) bila je kušanma berbera. Ovdje bilježim imena nekih mojih umrlih prijatelja iz Sarajeva, koje sam dobro poznavao a koji preseliše na drugi svijet. Njihova imena bilježim bez kronološkog reda, onako kako mi koji na um padne. Činim to da se njima preda rahmet i da meni uz zahvalnost Alahu bude podaren dug i blagoslovljen život.

Jusuf-baša, abadžija tevećelija (tevekkeli), iz Mimar-Sinanove mahale.
Derviš Avdija, kaderija.
Štaban-čelebija, zlatar (zerger), veoma star.
Tabak, brat mujezina iz Vrbanje mahale (an mehallei Ivirban).
Ramadan-čelebija. bazrđan, iz Mimar-Sinanove mahale.
Grabovica (Grabovi) Mehmed-aga.
Aga topčija (Tobci-agasi).
Topalasti Emir, tahmišdžija.
Hasan-čelebija, trgovac, iz Olova (Olovi), tevećelija.
Mehmed Holuk, abadžija, imam, iz Davud-čelebijine mahale.
Krko, trgovac, iz Jahja-pašine mahale.
Hajdar-baša, abadžija, iz Čemaluše mahale.
Mandžo, iz Jahja-pašine mahale.
Hadži Ibrahim Ušćuplija (Uskupli), iz Jahja-pašine mahale.
Ćemerlić (Kemerlizade), kadija.
Gusak, pekar, ribolovac (balik avcisi); lovio je na udicu.
Šako, mesar (kasab).
Šejtanić (Saytanogli), bajraktar, bičakčija.
Starac Šejh Idris, kaderija.
Osman-aga, aga mehtera, starac (Mehteraga Osmanaga ihtiyar).
Ludi (mecnum) Haso, kovač (haddad)
Mehmed-čelebija Boban, vaiz.
Zuko Kablar, derviš mevlevija.
Starac, mevlevijski šejh.
Topalasti starac Mehmed-čelebija.
Koševski imam, velike brade.
Baš-aga (Basagasi).
Starac Hadžić (Haciouglu), kazaski čehaja.
Jaho, atar (drogerista).
Malešić, atar.
Ćato, bakal.
Kudus (Koduz)
20, aščija.
Babuškić (Babusko-ogli), mesar.
Kujrak, hamal.
Bjelobradi Avdibaša Kulaksuz, iz Davud-Čelebijine mahale.
Ćato, arzuhaldžija.
Starac Duro-abadžija.
Starac hadžija, serhatlija (Serhatli), bazrđan.
Starac hadži Alija Ušćuplija (Uskubli), sofija.
Olovčić (Olovi), imam Jahja-pašine džamije.
Muselim.
Terzija.
Visoki siromašni sofija, koji je propisno klanjao namaz (Ta'dili erkanile namaz kilici).
Memija, berber.
Mula Mahmut, učenik medrese.
Hodža, telal, sofija.
Siromašni Haso, abadžija.
Mehmed-aga, sakupljač džizje (Harac cuzyedari).
Mladi Mehmed Nalo (Nalo-ogli).
Stari mujezin Kebkebirove džamije, grobar.
Mula Mehmed Kaukčija (Kaukci-zade), trgovac.
Starac Mešak,
21bakal.
Starac Mahmut-baša, mutabdžija (Maytabci).
Osman-baša, bakal.
Bajraktar, iz Čejirdžik mahale.
Stari kazaz, iz Ašik mahale.
Starac nalčadžija.
Siromašni starac Šaban kovač, iz Kadijine mahale (‘an mehallei Kadi).
Hadžiahmetović (Haciahmedogli); poginuo u Atarskoj čaršiji.
Hadži Ali-efendija, muderis.
22
Suludi Ismail-paša23(mecnun-meczub).
Suludi Jusuf-paša
24(mecnun-meczub).
Hadži Ahmed Čevrljuga (Cevir-liga).
Ahmušin, mujezin Ćemaluše džamije, gassal.
Starac Šah Husejin
Ibrahim Čakić (Čakaogli).
Furda, bakal.
Bjelobradi kazandžija, učio bi ihlase u Begovoj džamiji.
Pepek, tabak.
Bobanović (Bobanogli). dželepdžija.
Čelebija Div.
Berber Ibrahim-aga džabija Husrev-begova vakufa.`
25
Mlakota. iz Mimar-Sinanove mahale.
Hero, iz Mimar-Sinanove mahale.
Starac hadži Hasan, kujundžija, iz Mimar-Sinanove mahale.
Starac halač, iz Mimar-Sinanove mahale.
Amidža, halvedžija, iz Mimar-Sinanove mahale.
Tiro.
Ćato, iz Mimar-Sinanove mahale.
Bula-hanuma Mačkar, begum-divanija.
Hadži Bešir, divanija (divane).
Mehmed-aga Imaretlić (Imareti), nadzornik Husrev-begova vakufa.
Tiro, kahvedžija.
Stovro Varjamez.
Hadži Avdija, bašeskija 45. džemata.
Husejin-efendija, ćehaja paše Kukavice.
26
Šećo Bucalović (Bucalogli).
Bučuk, bojadžija.
Amidža, čizmedžija (Amce).
Hamalski ćehaja, tevećelija (Hammal kethoda tevekkeli)
Mršavi hamal Velija.
Osman-baša, telal i objavljivač molitve (Vakti salatci).
Esko, mujezin.
Mosto, handžija.
Salih čelebija, imam, kazaz.
Hrnjo, kazaz.
Šanta mujezin.
Tegaltić (Tegaltiogli).
Starac Hujdur.
Hadži Mehmed Hujdur.
Mladi mujezin Careve džamije.
Muštulukčija (Mustulugci).
Mehmed-baša Kreševljak.
Delibimanić.
Gojza, gassal.
Siromah derviš Varjemez.
Luđak Kaso.
Asik Omo, divanija (divane).
Terzija.
Dobrotvor (hajrsahibi) hadži Hasan.
27
Hatem, pasvandžija.
Kara Hasan, pasvandžija.
Mula Hajrulah-efendija, kazandžija.
Hamamdžija Čaršijskog hamama.
Još jedan hamamdžija.
Hadži Salih Cigić (Cigo-ogli).
Kubat, divanija (divane).
Pup-hodža u hrki.
Džondžo, hafaf, starac.
Mustafa-baša, kovački kalfa-baša.
Lukhodžić (Lukhocaogli), koji je imao astmu.
Janjičarski aga (Yenicariyan agasi).
28
Velijudin hodža (Veliyudin havace).29
Njegov (Velijudinov) brat Kadri-hodža.
Ludi starac Mehmed, affare.
Ranar (cerrah), iz Ćemaluše.
Tica, papudžija.
Mustafa-baša Srmalić (Srmali-ogli), bakal.
Starac Šeho, zvani Pirinač.
Tutundžija Ezder, mujezin.
Mladi Bakarija, prljavi serdar.
Topalasti trgovac.
Starac kazaz Azamet.
Jakub, pekar.
Kazaz, židovski kasap (Kassabi Yehudiyan).
Ireiz, bakal.
Mula Ahmed, sibjan-mualim.
Stari majstor (usta) Džafer.
Stari tabački majstor.
Glasoviti kadija Muharemija (Kadi meshur Muharremi).
30
Hadži Ahmed, Ablakov ortak.
Hadži Alija, kovač.
Hadžija Makoldžija.
Burnaz-čelebija.
Mladi Kadrija, trgovac, abadžija.
Dugi Alemdar. kazandžija.
Hadži Ibrahim Eško.
Oruč, neženja (bekar), bazrđan.
Kurt (Kurd) Alija, pekar.

Neki od spomenutih ljudi davno su pomrli. Ovdje sam zapravo bilježio one koji su umrli do 1171 (po. 15. XI 1757) godine, ne pazeći na kronološki red.


  1. Kada bi šegrt kojeg esnafa izučio zanat ili bi kalfa postao majstor, i pored toga što bi položili ispit ne bi postali kalfa ni majstor sve dok ih šejh ili njegov zamjenik ne bi kušatisao, tj. dok im ne bi pripasao peštemalj-kecelju. Radi kušatisanja priredio bi se izlet, zvani teferič-kušanme, i to za veci broj šegrta i kalfi, odnosno majstora zajedno. Ovi izleti su u Sarajevu održavani na Bendbaši, Pjenkovcu, Golubnjaku, Abi-Hajatu, Soukbunaru, Pišcivodi, Kovačicima, Koševu, Sedreniku, Zmajevcu, Obhodži. a i pojedine bašče u gradu služile su u ovu svrhu. Ljetopis je zabilježio 23 ovakva teteriča-kušanme. Opširnije vidi: Hamdija Kreševljakovic. “Esnafski teferiči u Sarajevu”. Kalendar “Pravda”, godina 1927. str. 68-77: isti “Esnafi i obrti u starom Sarajevu”. Sarajevo, 1958. str. 67-73.
  2. Na kojem mjestu na Koševu su održavani ovi teferiči nismo mogli ustanoviti.   
  3. Atarska čaršija nalazila se u blizini Firuz-begova hamama, nedaleko od Baščaršijske (Havadže-Durak) džamije.
  4. Ovaj sebilj nalazio se desetak metara niže od današnjeg sebilja na Baščaršiji. Sagradio ga je hadži Mehmed-paša Kukavica koji je dva puta bio bosanski namjesnik (1751-1756. i 1757-1760. godine). Vidi H. Kreševljaković. “Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu.” Sarajevo. 1939. str. 44-45. i Alija Bejtić. “Bosanski namjesnik Mehmed-paša Kukavica i njegore zadužbine u Bosni.” Prilozi Orijentalnog instituta. Sarajevo. sv. VI-VII 1958. str. 77-114.   
  5. Misli na Sultana Mahmuta I. (1730-1754). Na prijestolju ga je naslijedio brat mu Osman III (1754 – 1757. godine).
  6. Početak i prestanak posta u ramazanu zasniva se na propisu Kur'ana: “Ko od vas vidi Mlađak ramazana neka posti taj mjesec”. Vid. opširnije: H. Mehmed Handžić. “Ustanovljavanje mjeseci”, Sarajevo, 1935. i M. Kantardžić. “O muslimanskom kalendaru.” Prilozi Orijentalnog instituta. sv. III-IV. 1953. str. 306-307. 1 Up. Dr Ćiro Truhelka. “Gazi Husrev-beg, njegov život i njegovo doba.” Sarajevo 1912. str. 72 i H. Kreševljaković. “Spomenica Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice”, Sarajevo, 1932, str. 30.
  7. Up. Dr Ćiro Truhelka. “Gazi Husrev-beg, njegov život i njegovo doba.” Sarajevo 1912. str. 72 i H. Kreševljaković. “Spomenica Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice”, Sarajevo, 1932, str. 30.
  8. Misli na Gazi Husrev-begov hanikah, jedini hanikah u Sarajevu u ovo doba. Stradao je u požarima još i 1697, zatim 1831. i 1832. godine. Vidi H. Kreševljaković, “Spomenica Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice”, Sarajevo, 1932, str. 57-59.
  9. I danas u Mostaru ima porodica Deronja.
  10. Ova porodica je izumrla. Ranije je današnja Ulica Ahmeda Fetahagića nosila naziv Kevrin potok.
  11. I porodica Buba je izumrla.
  12. Mađarevići su doseljenici iz Ugarske. I danas ima u Sarajevu porodica sa ovim prezimenom.
  13. Nismo mogli ustanoviti o kojem se ovdje hamamu radi. Ne spominje ga ni H. Kreševljaković u svojoj radnji o hamamima, Sarajevo. 1952.
  14. Ovo je Hekim-oglu Ali-paša koji je 13. IV 1747. godine. tj. upravo u godini u kojoj je izbila pobuna, po treći pula došao u Bosnu za namjesnika i tada je na položaju ostao do 31. II 1748. g. On je ovog puta i bio upućen u Bosnu da energičnije postupi u ugušivanju pobune. Raspisivanjem velikih poreza kao i time što je dao pogubiti neke prvake izazvao je protiv sebe Bošnjake. Vidi: Adem Handžić, “Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paša”, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, sv. V. 1955. str. 135-180.
  15. Agina kapija je naziv za janjičarski odžak. U Sarajevu se ovaj odžak nalazio na mjestu Katedrale prema Husrev-begovom Hamamu.
  16. Morić hadži Mehmed i njegov brat Ibrahim-aga, sinovi Mustafa-age, iz Vekil-Harčove mahale, bili su kolovođe onih nereda u Sarajevu i zbog toga su i pogubljeni. Obojica su sahranjeni u dvorištu Vekil-Harčove (Hadžijske) džamije pod Alifakovcem. Na njihovim uzglavnim nišanima su aginski turbani, što ukazuje na to da su i oni bili janjičarske age. Osim natpisa na nišanima, u dvorišnom zidu spomenule džamije od strane ulice stoji uzidana spomen-ploča o pogibiji Morića. O njihovoj pogibiji ispjevana je i jedna narodna pjesma. Napominjemo da nije tačna Skarićeva tvrdnja da su Morići sahranjeni u dvorištu Čokadži, hadži Sulejmanove džamije. O Morićima vidi: H. Kreševljaković, “Morići”. Sarajevo. 1938. Š. Sejfudin Kemura. “Sarajevske džamije”, 1910, str. 84-86 i M. Mujezinović, “Stari Alifakovac u Sarajevu”, Naše starine VIII. 1962, str. 128.
  17. Vidi prethodnu notu
  18. U vojni na Crnu Goru godine 1756. vidi: J. N. Tomić, “Turski pohod na Crnu Goru”, Glas SAN XCIII. str. 256-340: H. Hadžibegić, “Odnos Crne Gore prema Osmanskoj državi polovicom XVIII vijeka”, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenikih naroda pod turskom vladavinom III-IV (1952-53). str. 485-508.
  19. Ovdje je svakako riječ o komentaru Kur'ana od Kadi Bejdavije.
  20. I danas postoji u Sarajevu porodica Kudusa.
  21. Ljetopisac na više mjesta upotrebljava izraze, riječi, a ponekad i čitave rečenice na našem jeziku.
  22. Nema ga u popisu muderisa Gazi Husrev-begove medrese, koji je objavio H. Kreševljaković u “Spomenici Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice”, a nije nam poznato u kojoj je od ostalih pet tadanjih medresa ovaj predavao.
  23. Ko je ovaj Ismail-paša nismo mogli ustanoviti.
  24. Ni o Jusuf-paši nemamo sasvim pouzdanih podataka. Kadić u svom Zborniku bilježi da se ovaj prezivao Ćuprilić. Prema predaji, on je bio muhafiz u Tibrizu, pa je ne slažući se sa turskim vlastima, bio osuđen na smrt, te je utekao i, preobučen u derviša, došao u Sarajevo, gdje se naselio u Đumišića medresi i tu ostao do smrti 1160. (1747/48) godine. Sarajevski kadija Jahja-efendić podigao mu je turbe na Alifakovcu, gdje je Jusuf-paša sahranjen. Međutim, na turbetu kao ni na nadgrobnom spomeniku Jusuf-pašinom nema natpisa. Vidi opširnije: Muhamed Enveri Kadić, “Zbornik V.” str. 71. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu: Sejfudin Kemura, “Sarajevske džamije”, 1910, str. 74, i M. Mujezinović, “Stari Alifakovac u Sarajevu”, Naše starine VIII. 1962. str. 132.
  25. Nemu ga u popisu džabija Husrev-begova vakufa koji je objavio H. Kreševljaković. “Spomenica Husrev-Begove četiristogodišnjice”. Sarajevo 1932. str. 137-141.
  26. Na jednom nišanu u groblju uz Carevu džamiju čitamo da je tu sahranjen neki Husejin-efendija. koji je umro hid. 1167. (1753/54) g., a koji bi mogao biti identičan sa Bašeskijinim Husejin-ef. ćehajom. Vidi: M. Mujezinović; “Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije”, Naše starine IV, 1957. str. 141.
  27. Dobrotvor hadži Hasan, sin Oručov, umro je hidž. 1167. (1753/54) g. i sahranjen u dvorištu kadi Hasanove džamije na Brdu, gdje mu se i danas nalazi nadgrobni spomenik s natpisom. H. Hasan je obnovio spomenutu džamiju koja je stradala u požaru 1697. g., i sve do ovog vremena nije bila obnovljena. Uz džamiju je isti dobrotvor sagradio i česmu. Vidi: S. Kemura. “Sarajevske džamije”. str. 18-19. H. Kreševljaković. “Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu”. Sarajevo. 1939. str. 120-121. Oba autora su pogrešno označili kao godinu smrti ovog Hasan-efendije hidž. 1168. godinu, a na nišanu se, međutim,jasno čita h. 1167. godina.
  28. O ovom janjičarskom agi nemamo nikakvih podataka.
  29. Iz jednog natpisa na nišanu ulemanskog tipa u groblju uz Sarač Alijinu džamiju na Vrbanjuški vidimo da označava grob Velijudin-efendije, koji je umro hidž. 1157. (1744) godine. U natpisu se dalje kaže da je spomenuti umro u 48. godini života i da je zbog svoje učenosti uživao veliki ugled u narodu. H. Kreševljaković spominje da je Velijudin-ef. bio jedno vrijeme mualim Husrev-begova mekteba i imam Sarač Alijine džamije. Velijudin-ef. je otac poznatog Mehmed Razi ef. Velihodžića, o kojem naš ljetopisac također govori na više mjesta. Bašeskija spominje i Velijudinova brata Kadri-hodžu, iz čega, opet, možemo zaključiti da je porodica Velihodžića bila porodica učenih ljudi. Vid. “Mekteb-Salnama”. Sarajevo. 1326. (1907-908). str. 52-53 i H. Kreševljaković. “Spomenica”, str. 44 i 157.
  30. U već spomenutoj desetogodišnjoj pobuni Bošnjaka protiv turske vlasti (1747-1757). godine Muharemija je igrao vidnu ulogu, čime je stekao veliku popularnost u narodu. Kao što su Morići bili vođe bune u Sarajevu, tako je ovaj to bio izvan Sarajeva. Da je Muharemija mnogo jada zadavao tadašnjim vlastima, vidi se i po mnoštvu okružnica (berata i dr.) koje su raspisivane u svrhu da se Muharemija uhvati sa druzinom. Nekoliko ovakvih okružnica nalazimo u jednom tešanjskom sidžilu iz XVIII vijeka (Sidžil u Gazi Husrev-begovoj biblioteci). O Muharemiji vidi još: Safvet-beg Bašagić “Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine”, Sarajevo, 1900. str. 102-103; Vladislav Skarić. “Sarajevo i njegova okolina.” 1937, str. 123. i Fehim Spaho. “Pobune u Tuzli”. Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu. 1933. str. 71-76.

21 Responses

  1. wonderful Newport Beach massage therapy-bessie.kaplan
    wonderful Newport Beach massage therapy-bessie.kaplan at |

    I am really loving the theme/design of your weblog. Do you ever run into any web browser compatibility issues?

    A number of my blog readers have complained about my site not working
    correctly in Explorer but looks great in Firefox. Do you have any ideas
    to help fix this issue?

    Reply
  2. lose weight-1251Oakley
    lose weight-1251Oakley at |

    Hey there! I could have sworn I've been to this site before but after checking through some of the post I realized it's new to me. Nonetheless, I'm definitely delighted I found it and I'll be book-marking and checking back often!

    Reply
  3. legal leads-Haggermaker
    legal leads-Haggermaker at |

    Replenish The Mind And Soul With Wonderful Pie Head to

    Reply
  4. construction wood-Giottonini
    construction wood-Giottonini at |

    Keep up the excellent work , I read few blog posts on this site and I think that your site is real interesting and contains lots of wonderful information.

    Reply
  5. hmbi-Mclauglin
    hmbi-Mclauglin at |

    When i fully concur with your own outlook. In accordance with your online site. Considering that web site, internet site many some other garbage i just read these days i recently found a thing a lot of large together with fantastic. Seriously, im or her fascinated.

    Reply
  6. hmbhs schoolloop-Haare
    hmbhs schoolloop-Haare at |

    To be sure double of your viewpoint! Why very few families will opened his or her view to this very society and see in reality? We are delighted you did it so you can reveal ones own experience online websites!

    Reply
  7. hmba-Alli
    hmba-Alli at |

    Well-written document, may possibly That i have ever read an item of your respective! Really, why virtually all writers can't craft familiar? Web site preserved to offerings.

    Reply
  8. kreatyna monohydrat-Gradillas
    kreatyna monohydrat-Gradillas at |

    Maybe you have even think regarding often be correspondent? I'm sure your site is superb, you can get a number of an individual's article along with add it to your personal assortment. Never understand a product significantly better.

    Reply
  9. suplementy vamazo-Webley
    suplementy vamazo-Webley at |

    Howdy, greate blog! I personally fount just about every information you want. My spouse and i have no idea quite a few web page like that with the a lot of important information. From which you receive your website content continuously? Best wishes!

    Reply
  10. leftover-Permann568
    leftover-Permann568 at |

    I think this internet site has some rattling excellent information for everyone. “Glory is fleeting, but obscurity is forever.” by Napoleon.

    Reply
  11. unjolted-Speese485
    unjolted-Speese485 at |

    Some truly superb content on this site, appreciate it for contribution. “It is not often that someone comes along who is a true friend and a good writer.” by E. B. White.

    Reply
  12. Kot³y wêglowe sklep internetowy
    Kot³y wêglowe sklep internetowy at |

    Enjoyed examining this, very good stuff, thankyou . “The hunger for love is much more difficult to remove than the hunger for bread.” by Mother Theresa.

    Reply
  13. Amos Sorbo
    Amos Sorbo at |

    On the suitable site is composed of several aspects: a comfortable web hosting, preferred design and style, valuable content material. Many sites for the zapomnina, concentrating on one of them aspects. I am just glad that the site I will phone great site!

    Reply
  14. Leslie Portes
    Leslie Portes at |

    Together next to with everything which seems that they are building inside this exacting matter substance, a considerable percentage regarding details of view are commonly rather radical. Nevertheless, I appologize, except My partner and i can without doubt not subscribe for your whole proposition, every whether it is refreshing probably no one the fewer. It looks to ensue bright to everybody that your distinct opinions are normally not inevitably entirely restructured along with in statement an individual are typically your do-it-yourself not completely positive linking your point. Clothed in about one occasion Used to do be thankful for rendition the item.

    Reply
  15. buy here
    buy here at |

    Excellent beat ! I would like to apprentice while you amend your site, how can i subscribe for a blog web site? The account helped me a appropriate deal. I had been a little bit familiar of this your broadcast offered vibrant transparent idea

    Reply
  16. galanteria skorzana
    galanteria skorzana at |

    I realized more a new challenge on this fat loss issue. Just one issue is a good nutrition is extremely vital whenever dieting. A tremendous reduction in junk food, sugary meals, fried foods, sugary foods, red meat, and whitened flour products can be necessary. Having wastes parasitic organisms, and toxins may prevent targets for losing belly fat. While specified drugs in the short term solve the challenge, the terrible side effects are usually not worth it, and so they never give more than a short-term solution. This can be a known undeniable fact that 95% of diet plans fail. Many thanks sharing your thinking on this website.

    Reply
  17. click here
    click here at |

    Woah! I'm really loving the template/theme of this site. It's simple, yet effective. A lot of times it's tough to get that “perfect balance” between user friendliness and visual appeal. I must say that you've done a very good job with this. Additionally, the blog loads super fast for me on Chrome. Outstanding Blog!

    Reply
  18. Bobby Glausier
    Bobby Glausier at |

    I simply want to mention I am beginner to blogs and really liked this web blog. Probably I’m planning to bookmark your blog . You certainly have remarkable articles. Thanks a lot for revealing your blog.

    Reply
  19. Mario
    Mario at |

    Well I really enjoyed studying it. This information provided by you is very useful for accurate planning.

    Reply
  20. Morgan
    Morgan at |

    Someone essentially assist to make significantly posts I might state. This is the very first time I frequented your website page and so far? I surprised with the analysis you made to create this actual put up incredible. Great activity!

    Reply

Komentariši